Depresija

Što je depresija

Depresija se može nazvati bolešću osjećaja. Njezina klasifikacija kao mentalne bolesti ne čini ju manje stvarnom ili bolnom. To je uobičajena bolest svih vremena od koje obolijeva jedan od dvadeset ljudi.

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su značajke različiti stupnjevi tuge, razočarenja, osamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu postati otežane, ali pojedinac još uvijek može biti u mogućnosti nositi se s njima. Ipak, na ovoj razini osjećaji bespomoćnosti mogu postati tako intenzivni da se samoubojstvo može činiti kao jedino rješenje.

Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju može doživjeti ekstremne promjene raspoloženja ili čak želju za potpunim povlačenjem iz svakodnevice i/ili vanjskog svijeta. Depresije se ne treba sramiti i ona nije znak slabosti. Ona se može liječiti, bilo s lijekovima, terapijom i savjetovanjem, bilo kombinacijom ovoga dvoje. Bog odgovara na molitve i ustrajna molitva olakšava proces emocionalnog liječenja.

Za kršćanina u depresiji čiji se svijet raspada, molitva možda neće izgledati kao mogućnost. U tom slučaju pomaže ustrajna molitva bliskih prijatelja ili rodbine.

Mislite da ste depresivni? Napravite ovaj mali test!

Što depresija nije

Depresija nije nešto što je "samo u tvojoj glavi". Ona nije izmišljena bolest, nije lijenost ili nekoliko dana kada se osjećate tužni ili loše. Ona nije PMS ili stres. Ona nije Božje odbacivanje i napuštanje. Ako jest od Boga, kao rezultat određenog grijeha (npr. odbijanje prekida preljubničke veze), tada ćete to znati. Nećete biti ostavljeni da se pitate.

Neki uzroci depresije

(Ovo nije potpun popis, postoje i drugi uzroci)

Fizički uzroci

• pred-menustrualne i postnatalne hormonalne promjene;
• neke vrste manične depresije su pokazale da imaju genetsku osnovu;
• hormonalni nedostaci (kao što su poremećaji štitnjače);
• općenite bolesti kao što su bubrežne ili bolesti jetre;
• nedostatak prirodnog svjetla tijekom zime kod osjetljivih ljudi;
• alkoholizam;
• ovisnost o drogama;
• alergije na hranu i lijekove, kemijske elemente ili dodatke u hrani.

Mentalni uzroci

• nesvjesni impulsi (psihologija Freuda i Junga);
• krivo naučeno suočavanje s poteškoćama;
• naučena bespomoćnost (behavioristička psihologija);
• preopterećenost ili stres.

Duhovni uzroci

• (najčešće kod nekršćana) osjećaj očaja/ispraznosti života; smrt bliske osobe.

Simptomi

• letargija (sve se čini preteškim za napraviti);
• poremećeno spavanje (rano buđenje, poteškoće pri zaspivanju, buđenje s osjećajem umora nakon "normalno" prospavane noći);
• nedostatak koncentracije;
• razdražljivost;
• iscrpljenost;
• nedostatak seksulanog poriva;
• osjećaj krajnjeg očaja;
• osjećaj beznadnosti ili beskorisnosti svega;
• strah od smrti;
• razne fobije;
• opsesivno ponašanje;
• trajni osjećaj zabrinutosti;
• osjećaj da želiš zaplakati ali ne možeš;
• samoubilačke misli ili strah od počinjanja samoubojstva;
• promjene u apetitu i težini;
• drugi simptomi koji nisu na ovom popisu.