Umjetnik, profesionalni sportaš (la Becker, Ivanišević, Šuker), fotomodel ili pilot… Studija Instituta za empirijsku psihologiju u Kolnu pokazala je da mladi, razmišljajući o svojoj budućoj karijeri, često maštaju o sličnim željenim zanimanjima.

Ali kod donošenja stvarne odluke vrlo brzo nestaje avanturizma. Traže se tradicionalna zanimanja. Desetljećima se na prvim mjestima nalaze zanimanja poput: mehaničara, medicinske sestre, službenika (u banci i sl.). Proteklih godina se 200 000 mladih odlučilo za ta tri zanimanja. Sveukupno se 2/3 maturanata odlučuje za 25 popularnih zanimanja.

Studenti se također u većini slučajeva odlučuju za dobro poznate faktultete: pravo, ekonomija, medicina i germanistika (kod nas kroatistika).

Iako je mladima omogućen izbor između 20000 različitih zanimanja, “većina se odlučuje za zanimanja koja su im znana iz obitelji ili kruga prijatelja” – kaže psiholog Christoph Aldering, objašnjavajući motive onih koji se odlučuju za svoje zanimanje. Godinama promatra kako vrlo malen broj mladih ulazi u poslovni svijet sa svojim stvarnim sposobnostima i darovima. Danas je važnije nego ikada biti upoznat sa promijenjenim uvjetima i potražnjom u poslovnom svijetu.

“Stojimo pred preokretom u poslovnom svijetu, koji se po značaju može usporediti s industrijskom revolucijom” – upozorava Wolfgang Klourier s Instituta za istraživanje tržišta rada (WAB).

Svaki drugi zaposlenik danas se bavi prikupljanjem i obradom informacija, a očekuje se da će do 2010. godine tako izgledati četiri od pet radnih mjesta.

Zahtjevi postaju sve veći. Do kraja stoljeća se očekuje udvostučenje sveukupnog znanja svake dvije godine.

Umreženi svijet omogućuje poduzećima otvaranje ne samo pojedinačnih radnih mjesta već proširenje određenih grana. 800000 telekomunikacijskih radnih mjesta otvara se u nadolazećim godinama.

Klasična proizvodnja rapidno gubi tlo pod nogama. Iz mjeseca u mjesec se, radi racionalizacije, zatvara 30000 radnih mjesta u proizvođačkim djelatnostima.

Velikom brzinom dolazi do preokreta ka društvu usluga. Samo kvalificirano savjetovanje, prvoklasni know-how i usluge donose zaradu. Jednostavna proizvodnja se seli u zemlje trećeg svijeta i Istočnu Europu.

“Poslovi koji spadaju u skupinu niskih zarada više se ovdje ne mogu obavljati” – kaže BMW-ov direktor Bernd Pischetsrieder. Istovremeno kod svjetskih putnika (glob trotera) nastaju nova radna mjesta. U poduzećima koja posluju na globalnom tržištu raste potreba koordinacije i savjetovanja. Logističari prate protok roba, financijski kontrolori protok novca, a marketinški stratezi kreiraju koncepte za globalni marketing.

U industriji se također stvaraju određena radna mjesta i to ona s predznakom “viskoka kvaliteta”. Elektro div “Siemens” ove godine (1996.) traži 3000 apsolvenata, “Mannesmann” 400, a kemijski gigant “Bayer” 170. Uz to u međunarodnoj konkurentskoj borbi, raste potreba za savjetovanjem. Niz godina poduzeća specijalizirana za savjetovanje (konzalting) ostvarjuju visoke prihode. “Svjetska konkurencija i brzi tehnološki preokret nose sobom obveze koje premašuju upravljačke kapacitete mnogih poduzća”- potvrđuje Karl Vogel, suvlasnik drugog po veličini konzalting poduzeća u Njemačkoj.

Industrija se više ne oslanja samo na prodajne i pravne savjete, već posluje i s novom robom – informacijom.

Ta nova tehnologija uz fizčku radnu snagu zamjenjuje i znatan dio ljudske inteligencije. Kompjuterska i komunikacijska grana gospodarstva, po ocjeni ministra gospodarstva Guntera Rexrodta, otvorit će u sljedećih 10 godina 1,5 milijuna novih radnih mjesta.

Tome možemo pribrojiti i stotine tisuća radnih mjesta koja se bave unosom i opskrbom informacije. Globalne mreže i informacijski autoputovi (high-way), nebrojene publikacije,TV i radio emisije poslužuju pojedince i poslovne ljude vijestima, informacijama i zabavom 24 sata dnevno.

Mediji daju 500000 ljudi zaposlenje iako je i u tom području racionalizacijama opao velik broj radnih mjesta. “Tradicionalni piskari i izdavači morali su se po desettisućiti put okrenuti tehnologijama koje zamjenjuju ljude” – potvrđuje Gerhard Kirchgassner. Čak i oni zahtjevniji poslovi u redakcijama TV-a, radija i tiska nisu pošteđeni tehnologijskog razvitka, već se traže multimedijski urednici. “Oni obrađuju jednu temu za različite medije; od radija do on-line sustava te rangiraju podatke na “digitalnom kolodvoru” – opisuje Giesbert Karnebogen, ravnatelj Minchenskog multimedijalnog servisa “Starwatch Navigation”, radni dan suradnika.

One-man proizvod: ono što se ranije obavljalo u različitim odjeljenjima, danas se zahvaljujući snažnoj i jednostavnoj tehnologiji za rukovanje, obavlja uz pomoć jednog para ruku. Zaposlenog se oslobađa prevelike odgovornosti i u isto mu se vrijeme daje veća samostalnost. Takva djelatnost sve više isključuje ustaljenu radnu kulturu i okružje kolega i suradnika. Ured kod kuće, sa snažnim računalom i modemom je sasvim dovoljan. “Današnje razumijevanje radnog mjesta uz dužnost vremenske i prostorne prisutnosti mutira u relikt iz vremena parnog stroja” – opisuje Werner Dostal IAB – istraživač, slobodnije radne odnose.

“Postanite samostalni dok još možete o tome odlučivati” – poručuje Wiliam Bridges, američki specijalist u pitanjima razvoja tržišnih odnosa. Najkasnije sljedeća poduzetnička generacija će spoznati financijsku i kvalitativnu prednost slobodnih suradnika. Ne postoji jasna slika onoga što će se događati u budućnosti niti kod stručnjaka za razvoj tržišta rada. “Ništa i nitko” ne priprema djelatnike niti one koji će konkurirati za posao, na ono što ih očekuje u budućnosti” – zaključuje Christiane Konegen – Grenier, s njemačkog gospodarstvenog instituta.

Loše obrazovanje uzrokovano tržišno nezainteresiranim profesorima pogoduje tome. Christoph Aldering von Kienbaun dodaje: “Gotovo svi profesori u svojim predavanjima ostavljaju dojam kao da još postoji nešto poput garancije radnog mjesta ili državne zaštite određenih zanimanja.” Tko odrasta s ovakvim predodžbama gotovo da neće biti u stanju profitirati od neobičnih karijera i novih zanimanja koja se pojavljuju u globalnom selu. Npr. informatički brokeri bez sjedišta poduzeća i ureda pripremaju podatke za svjetske koncerne. Virtualni dileri nude proizvode, a da nemaju niti jedan uzorak na polici.

Dobro obrazovanje ne šteti novim multitalentima. Školovanje za tradicionalno zanimanje ne mora biti prepreka. “Preko izučenog zanata stolara, naknadne mature i dva semestra fakulteta konačno sam pronašao svoje zanimanje kao multimedija-didaktičar” – opisuje svoj put Michael Bolzel. Traženje koje se isplatilo jer je već s 23 godine on jedan od kandidata za mjesto voditelja projekta pri velikoj Softwareskoj kući.

Bolzer pokazuje ostvarenje onoga što je gospođa Konegen – Greinier, stručnjak za razvoj tržišta rada prorekla: “Prosječno će se tri puta u procesu natjecanja za radno mjesto mijenjati profesija.”

Tako mladima/studentima preostaje nada da će možda u drugom pokušaju ostvariti željeno zanimanje o kojemu su maštali u djetinjstvu.

IZVOR: Focus 27/1996

autori: C. SCHUMACHER/ S. SCHWARTZ