Adresa:
Prirodoslovno-matematički fakultet
Horvatovac 102 a
10000 Zagreb
Tel: 460 60 10
Telefaks: 460 60 13
URL: http://www.pmf.hr

Dekan : dr. sc. Ivan Habdija, redoviti profesor
Prodekan za nastavu: dr. sc. Darko Tibljaš, izvanredni profesor
Prodekan za znanost: dr. sc. Ivana Weygand-Đurašević, redovita profesorica
Prodekan za međunarodnu suradnju: dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor
Prodekan za financije: dr. sc. Amir Hamzić, redoviti profesor
Prodekan za ulaganja: dr. sc. Anđelka Plenković-Moraj, izvanredna profesorica
Glavna tajnica: Dijana Košak, dipl. iur.

Na Biološkom odsjeku izvodi se studij biologije, u suradnji s drugim odsjecima PMF-a i institucijama, kroz tri obrazovna ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski). Nastava na preddiplomskom studiju traje tri godine (ili 6 semestara), a student odabire jedan od tri ponuđena studijska programa: biologija, molekularna biologija i znanosti o okolišu (interodjelski: biološki, geološki i geografski). Završetkom navedenih preddiplomskih studijskih programa stječe se naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea). Zajedno s Kemijskim odsjekom PMF-a izvodi se i cjelovit (preddiplomski i diplomski) dvopredmetni studij biologija-kemija, nastavničkoga profila u trajanju od 5 godina, a završetkom studija stječe se zvanje profesor biologije i kemije. Drugi obrazovni ciklus tj. diplomski studij u trajanju od dvije godine (ili 4 semestra) omogućava užu specijalizaciju po studijskim programima: biologija (magistar biologije), ekologija i zaštite prirode (magistar ekologije i zaštite prirode), molekularna biologija (magistar molekularne biologije) i znanosti o okolišu (magistar znanosti o okolišu). Treći obrazovni ciklus - poslijediplomski studij u trajanju od tri godine (ili 6 semestara) omogućava znanstveno usavršavanje i stjecanje akademskoga stupnja doktor prirodnih znanosti iz polja biologija.
Prvostupnici biologije, magistri biologije i magistri ekologije i zaštite prirode istražuju u prirodi i u laboratoriju. Potrebni su u raznim djelatnostima: građevinarstvu, industriji, urbanizmu, prostornom planiranju, energetici te prometu. Svojim stručnim znanjem brinu se o zaštiti prirode i očuvanju okoliša. Prvostupnici biologije i magistri molekularne biologije mogu se uključiti u znanstvena i primijenjena istraživanja te analizu u području medicine, veterine, poljoprivrede, šumarstva, prehrambene, kemijske, farmaceutske industrije, biotehnologije i genetičkoga inženjerstva. Prvostupnici i magistri znanosti o okolišu stečenim aplikativnim i interdisciplinarnim znanjem bioloških, geoloških i geografskih aspekata zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti predstavljaju moderne stručnjake nužne u institucijama za zaštitu prirode I prostornoga uređenja, nacionalnim parkovima, vodoprivredi itd. Profesori biologije I kemije educirani su za obrazovanje i odgoj učenika osnovnih i srednjih škola. Najvažniji je zadatak doktorskoga studija usavršavanje u laboratorijskim i terenskim istraživanjima te izrada doktorskoga rada. Svrha je studija potaknuti kritički način razmišljanja I stvoriti preduvjete za uspješan i odgovoran znanstveni rad u skladu s najvišim akademskim i etičkim standardima.

Fizički odsjek u suradnji s drugim odsjecima izvodi studij fizike. Nastavnička su usmjerenja: profesor fizike, profesor fizike i informatike, profesor fizike i tehnike, profesor fizike i kemije, a stručni smjer: diplomirani inženjer fizike (od ak. god. 2005./2006. ima novi naziv: magistar fizike). Osnovna je svrha svih tih studija usvajanje fizikalnog (analitičkog) načina mišljenja koji je jednako učinkovit u rješavanju znanstvenih problema kao i onih koji se susreću u svakodnevnom životu. Diplomirani inženjeri fizike (magistri fizike) mogu raditi u znanstvenim, industrijskim i vojnim laboratorijima i institutima, u većim bolnicama (medicinska fizika), u modeliranju financijskih sustava i operacija na burzama itd. Profesori fizike, profesori fizike i informatike, profesori fizike i kemije, te profesori fizike i tehnike uglavnom se zapošljavaju u školama te kod učenika osnovnih i srednjih škola razvijaju interes za spoznaju fizičkih zakonitosti svijeta oko nas od najsitnijega djelića tvari do najudaljenijega kutka svemira. Mogućnost zapošljavanja studenata koji su diplomirali na svim spomenutim studijima je dobra.

Na Geofizičkom odsjeku izvodi se preddiplomski i diplomski sveučilišni istraživački studij. Završetkom trogodišnjega preddiplomskog studija (kojemu su prve dvije godine zajedničke sa studijem fizike) stječe se akademski naziv prvostupnik geofizike, čime student stječe kompetencije za stručni i tehnički rad u geofizičkim strukama (održavanje instrumenata, rutinska analiza geofizičkih nizova, terenska mjerenja, arhiviranje podataka...). Diplomski studij nastavak je preddiplomskoga i traje dvije godine: stječe se akademski naziv magistar fizike-geofizike. Diplomski studijski program studentima nudi temeljito upoznavanje osnovnih geofizičkih struka, (meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za početak znanstvenoistraživačkoga rada u području odabrane discipline: meteorologije i fizičke oceanografije ili seizmologije i fizike čvrste Zemlje, kao i upis doktorskoga studija. Nakon diplome zaposlenje se može naći u znanstveno-nastavnim i znanstvenim ustanovama, Seizmološkoj službi Republike Hrvatske, u ustanovama za primijenjenu geofiziku (istraživanja ležišta nafte, mineralnih sirovina, te vode), u Državnom hidrometeorološkom zavodu (praćenje klimatskih promjena, vremenska prognoza), zračnim lukama i oceanografskim ustanovama za istraživanje mora (istraživanja fizikalnih procesa u moru). Također je važna primjena geofizike u graditeljstvu, geologiji, geodeziji, poljoprivredi, zdravstvu, vodoprivredi, prometu te energetici i ekologiji. Više o studiju može se pronaći na. www.gfz.hr

Na Geografskom odsjeku izvodi se nastava na istraživačkom i nastavničkom smjeru. Istraživački smjer čini preddiplomski istraživački studij, čijim završetkom studenti stječu naziv prvostupnik geografije. Nakon završenog preddiplomskoga studija prvostupnik može upisati jedan od pet programa diplomskoga istraživačkog studija: fizička geografija s geoekologijom, prostorno planiranje i regionalni razvoj, baština i turizam, geografski informacijski sustavi te nastavnički diplomski studij geografije. Diplomski studij traje 2 godine, a njegovim završetkom stječe se naziv magistar geografije ili profesor geografije. Nastavnički smjer čini dvopredmetni studij geografije i povijesti (u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta), čijim se završetkom stječe akademski naziv profesor geografije i povijesti.
Suvremena geografija jest znanost koja opisuje i tumači geoprostorni kompleks, a cilj joj je objasniti zakonitosti u prostornim odnosima. U prvom planu njezina interesa objašnjenje je nastanka, izgleda i značenja dvaju temeljnih prostornih sustava: ekološkog, koji povezuje čovjeka i okoliš, i prostornoga, koji povezuje regiju s drugim regijama, preko interakcije i procesa između njih. Nakon završetka nastavničkog studija profesori geografije i povijesti osposobljeni su za rad u osnovnim i srednjim školama te poslovima vezanim uz obrazovanje. Završetkom preddiplomskoga i diplomskoga istraživačkog studija prvostupnici geografije mogu raditi na poslovima vezanima uz upravljanje i gospodarenje prostorom, na poslovima zaštite prirode, zavodima za planiranje, u turizmu te mnogim drugim tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave.

Na Geološkom odsjeku izvodi se studij geologije kroz tri obrazovna ciklusa. Nakon prvoga obrazovnog ciklusa u trajanju od tri godine (6 semestara, preddiplomski studij) stječe se stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) geologije. Drugi obrazovni ciklus u trajanju od dvije godine (četiri semestra, diplomski studij) omogućava užu specijalizaciju na smjerovima: geologija i paleontologija, mineralogija i petrologija, geologija zaštite okoliša, te stjecanje akademske titule magistar geologije. Treći obrazovni ciklus u trajanju od tri godine (šest semestara, poslijediplomski doktorski studij) omogućava znanstveno usavršavanje kandidata i stjecanje akademskog stupnja doktor prirodnih znanosti iz polja geoznanosti – grane geologija i mineralogija. Geološki odsjek vodi i poslijediplomski interdisciplinarni studij iz oceanologije.
Na studiju geologije nastava omogućuje upoznavanje svojstava i građe minerala, fosila i stijena, kao i upoznavanje s građom te prostornom i vremenskom dinamikom (genezom) zemaljskih regija, kontinenata i oceana. Stoga se kroz teorijsku i praktičnu nastavu na Geološkom odsjeku te kroz terensku nastavu na različitim lokalitetima u Hrvatskoj i susjednim zemljama osobita pozornost posvećuje objašnjavanju različitih zakonitosti i prirodnih procesa važnih za razvoj Zemlje i života na Zemlji od njezina postanka do danas. Ove spoznaje i njihov napredak od fundamentalne su važnosti u primjeni geologije kako u znanosti, tako i u svakodnevnom životu. Danas je rad geologa vezan za teren i laboratorij, a mogu se zaposliti u različitim znanstvenoistraživačkim i obrazovnim ustanovama (instituti, fakulteti, muzeji), organizacijama za očuvanje okoliša i prostorno planiranje, javnim ustanovama (nacionalni parkovi, parkovi prirode), tijelima državne uprave, organizacijama za pridobivanje i preradu mineralnih sirovina (nafte, kamena i dr.), građevinskim organizacijama, te tvornicama cementa, stakla, keramike, mineralnih gnojiva i drugih materijala.

Kemijski odsjek, središnja znanstvena i obrazovna ustanova u Hrvatskoj za područje kemije, izvodi znanstveno- stručni i jednopredmetni nastavnički studij kemije, a u suradnji s Biološkim i Fizičkim odsjekom odgovarajuće dvopredmetne nastavničke studije. Znanstveni rad i nastava kemije na Kemijskom odsjeku organizirani su u pet zavoda: Zavod za organsku kemiju, Fizičko-kemijski zavod, Zavod za opću i anorgansku kemiju, Zavod za analitičku kemiju i Zavod za biokemiju. Istraživanja u tim zavodima obuhvaćaju sinteze novih organskih i anorganskih spojeva, proučavanje molekulskih i kristalnih struktura metodama difrakcije rendgenskih zraka, proučavanja koloidnih sustava i površinskih pojava, ravnoteža u otopinama, reakcijskih mehanizama, te kvantnokemijska i spektroskopska istraživanja, biokemijska istraživanja prijenosa genetske informacije, kao i razvoj novih metoda kemijske analize i kemometrike. Studenti koji završe istraživački smjer danas nalaze posao u najrazličitijim djelatnostima kao što su temeljna istraživanja, primijenjena istraživanja, laboratorijska ispitivanja, razvoj tehnologije i znanosti o materijalima, u farmaceutskoj, petrokemijskoj i prehrambenoj industriji, zdravstvu, zaštiti okoliša itd. Studenti koji završe nastavnički smjer kao i zajedničke nastavne smjerove s Biološkim i Fizičkim odsjekom ponajviše rade u osnovnim i srednjim školama razvijajući kod učenika analitičku svijest i interes za prirodne znanosti.
Od akademske godine 2005./2006. studij se na Kemijskom odsjeku organizira prema Bolonjskom procesu kao preddiplomski u trajanju od tri godine (zajednički za istraživački i nastavnički smjer) i u nastavku kao diplomski studij u trajanju od dvije godine. Završetkom preddiplomskoga studijskog programa na Kemijskom odsjeku PMF - a Sveučilišta u Zagrebu stječe se akademski naziv ili stupanj baccalaureus/baccalaurea, odnosno prvostupnik/prvostupnica kemije.

Pri upisu na Matematički odjel studenti biraju jedan od dva preddiplomska sveučilišna studija (Matematika i Matematika – smjer nastavnički) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Matematika i fizika – smjer nastavnički, koji se izvodi u suradnji s Fizičkim odsjekom. Završetkom trogodišnjega preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik (baccalaureus) matematike te se može nastaviti na jednom od sedam dvogodišnjih diplomskih sveučilišnih studija: Teorijska matematika, Primijenjena matematika, Financijska i poslovna matematika, Računarstvo i matematika, Matematička statistika, Matematika – smjer nastavnički, ili Matematika i informatika – smjer nastavnički, na kojima se stječe odgovarajuća magistarska titula. Na Matematičkom odsjeku također se izvode dva poslijediplomska sveučilišna studija: doktorski studij matematike u trajanju od tri godine i specijalistički studij aktuarske matematike u trajanju od dvije godine. U pripremi su doktorski i specijalistički studiji matematičke statistike. Matematičari se zapošljavaju u svim segmentima gospodarstva, školstva i znanosti. Zaposleni su u bankama, osiguravajućim društvima, industriji, razvojnim institutima, softverskim kućama, računskim centrima, školama i fakultetima. Posljedica ovako širokih mogućnosti zapošljavanja je da danas gotovo i nema nezaposlenih matematičara u Hrvatskoj. Svjetska iskustva pokazuju da ovaj trend nije kratkotrajan. Potražnja za matematičarima i dalje će se povećavati, ne samo zbog globalne informatizacije, već i zbog potrebe za razvojem i primjenom matematičkih metoda u svim područjima ljudske djelatnosti. Dodatne informacije o studijima matematike i primjeri testova s prijašnjih razredbenih ispita mogu se naći u brošuri “Upis novih studenata” Matematičkoga odsjeka.