Adresa:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Pierottijeva 6
10000 Zagreb
Tel: 46 05 000
Telefaks: 48 36 083
URL: http://www.pbf.hr
e-mail: dekan@pbf.hr

Dekan: dr. sc. Vladimir Mrša, redoviti profesor
Prodekanica za nastavu: dr. sc. Branka Levaj, izvanredna profesorica
Prodekan za znanost: dr. sc. Zoran Zgaga, redoviti profesor
Prodekan za financije i poslovanje: dr. sc. Zoran Zgaga, redoviti profesor
Prodekanica za međunarodnu suradnju: dr. sc. Ingrid Bauman, izvanredna profesorica
Tajnica: Elvira Katanić, dipl. iur

Područje i polje djelatnosti Fakulteta jest ustroj i izvođenje nastave za obrazovanje stručnjaka u području prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma putem preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te poslijediplomskih znanstvenih i poslijediplomskih stručnih studija. Nadalje, to je znanstvenoistraživački i stručni rad na polju prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma (prehrambeno inženjerstvo, biokemijsko inženjerstvo, kemija i biokemija hrane, praćenje i procjena kakvoće prehrane, promocija adekvatne prehrane, zaštita okoliša, molekularna genetika i fiziologija mikroorganizama, nadozor i ocjena kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te biotehnoloških pripravaka kao i procesno-tehnološko projektiranje i inženjering).

Preddiplomski studij prehrambene tehnologije sadržajno se nastavljaju nadiplomski studij prehrambenoga inženjerstva i diplomski studij upravljanja sigurnošću hrane. Nastavni plan i program tih studija prilagođen je zahtjevima za obrazovanje stručnjaka za rad u širokom području vezanom uz hranu, a temelji se na stjecanju specifičnih znanja iz kemije, biokemije i mikrobiologije hrane, te procesnog inženjerstva vezanog za proizvodnju prehrambenih proizvoda.

Studij prehrambenog inženjerstva ima naglašeno inženjersko obrazovanje kojim se studenti osposobljavaju za planiranje, projektiranje i vođenje procesa u prehrambenoj industriji.

Studij upravljanja sigurnošću hrane omogućava stjecanje znanja iz područja kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, marketinga i zaštite okoliša. Nakon diplomskih studija, magistri navedenih profila osposobljeni su za projektiranje, vođenje, upravljanje i nadzor procesa proizvodnje te za kontrolu sirovine i gotovih proizvoda. Prvostupnici i magistri navedenih profila mogu se zaposliti u svim pogonima prehrambene industrije (za preradu žitarica, mesa, ribe, voća, povrća, ulja, masti, škroba, mlijeka, šećera i konditorskih proizvoda, za proizvodnju vina), pri obradi otpadnih voda, laboratorijima za analizu hrane i znanstvenoistraživačkim institutima. Radni zadatci i složenost poslova koje obavljaju ovisi o završenome stupnju.

Preddiplomski studij biotehnologije sadržajno se nastavljaju na diplomski studij molekularne biotehnologije i diplomski studij bioprocesnoga inženjerstva. Nastavni plan i program tih studija složeni su i oslikavaju interdisciplinarnost primjene biokemije, mikrobiologije, mikrobne genetike i fiziologije, mikrobiologije namirnica i genotoksiokologije te temeljnih inženjerskih disciplina i biokemijskog inženjerstva.

Studij molekularne biotehnologije odgovara studiju primijenjene biologije i mikrobiologije. Magistri ovoga profila osposobljeni su za rad u mikrobiološkim, biokemijskim i imunološkim laboratorijima, u industriji i znanstvenoistraživač kim institutima.

Studij bioprocesnog inženjerstva ima naglašeno inženjersko obrazovanje kojim se studenti osposobljavaju za planiranje, projektiranje i vođenje biotehnoloških procesa. Prvostupnici i magistri navedenih profila mogu se također zaposliti i u industriji koja se koristi biotehnološkim procesima u proizvodnji kvasca, alkohola, octa, piva, vina, antibiotika i drugih farmaceutskih pripravaka te pri obradi otpadnih voda. Radni zadatci i složenost poslova koje obavljaju ovisi o završenome stupnju.

TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU

Sveučilišni studiji: prehrambena tehnologija, biotehnologija i nutricionizam

Razredbeni se ispit polaže iz predmeta: biologija, kemija, matematika.
Na razredbenom ispitu može se steći 1000 bodova (Test iz biologije donosi najviše 200 bodova, kemije 200 bodova i matematike 200 bodova).
Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steći najviše 350 bodova.

Bodove donosi:

a) prosječan opći uspjeh u svim razredima srednje škole (najviše 200 bodova)
b) završni ispit (najviše 70 bodova)
c) prosječna ocjena iz matematike, kemije, biologije i hrvatskog jezika i književnosti tijekom srednje škole (najviše 80 bodova).
Na osnovi posebnih uspjeha može se steći 50 bodova.

Osoba kojoj se učenici mogu obratiti:

- Vesna Deković, Pierottijeva 6, tel. 460 50 07, od 9 do 12 sati