Ako ste nakon temeljitog razmišljanja izabrali studij za koji držite da odgovara vašim sposobnostima i interesima, nalazite se pred još jednim ozbiljnim zadatkom: polaganjem razredbenog ispita. Ako i tu prepreku savladate, korak ste bliže ostvarenju svoga profesionalnog životnog cilja. Pokazalo se da je za uspjeh na takvim ispitima korisno znati nešto i o tome kako se psihološki pripremiti za suočavanje s ispitnom situacijom. Odgovori na sljedeća pitanja mogu Vam olakšati da na razredbenom ispitu djelotvorno pokažete što znate i možete.

1. Kako izraditi plan pripreme za razredbeni ispit?

1. korak. Prikupljanje informacija o uvjetima za upis na studij

Sveučilišna smotra pravo je mjesto za prikupljanje početnih informacija o zahtjevima koje valja ispuniti kako biste mogli pristupiti razredbenom postupku. U materijalu sa Smotre potražite telefonske brojeve (ili e-mail adrese) onog fakulteta koji vas zanima kako biste mogli dobiti podrobnije informacije. Većina fakulteta tiska i posebne vodiče kroz studij u kojima su opširnije opisani uvjeti upisa i studiranja. Ako ste u prilici, dobro je da i sami posjetite fakultet, razgledate ga i popričate sa studentima.

Ne zaboravite da se natječaj za polaganje razredbenih ispita objavljuje u novinama, te da vrijede samo uvjeti objavljeni u natječaju.

2. korak. Izrada plana učenja

3 do 4 mjeseca prije ispita

Općenito se drži da su 3 do 4 mjeseca uoči ispita pravo vrijeme za početak ozbiljne pripreme. Za većinu studija razredbeni ispit uključuje pismeni test, koji obično donosi i najviše bodova u ukupnom rezultatu (osim naravno umjetničkih studija - Budući da je pismeni dio ispita zajednički gotovo svim fakultetima, odnosno da mu se na većini fakulteta pridaje najveća težina pri bodovanju rezultata, u tekstu se raspravlja upravo o psihološkoj pripremi za pismene ispite znanja, premda se neki dijelovi teksta (npr.o strahu od ispitivanja, ili planiranju pripreme) mogu primijeniti i na druge oblike povjere znanja, motivacije ili sposobnosti.). I najvažnije, izravno na fakultetima nabavite primjerke pismenih ispita iz prethodnih godina kao i popis ispitne literature

Kada nabavite testove, najprije ih pokušajte samostalno riješiti kako biste provjerili težinu ispita i uočili svoje “jače” i “slabije” točke. Na temelju početnog uspjeha u rješavanju testa odlučite možete li dalje nastaviti sami ili vam je potrebna stručna pomoć za popunjavanje nekih ozbiljnijih “rupa” u znanju.

Sljedeći je korak prikupljanje ispitne literature. Kad ste pronašli što vam treba, sve pažljivo pregledajte i odredite koliko prosječno stranica morate prijeći svaki dan, tako da cijelo gradivo ponovite 6 do 4 tjedana prije samog ispita. Kako bi plan rada funkcionirao, važno je pridržavati ga se. U tome će vam pomoći nekoliko jednostavnih “trikova”:

 

• Napravite plan rada po danima i tjednima. Bilježite dnevno koliko ste gradiva prošli. Odredite i mjesto rada kao i dio dana kada ćete moći nesmetano raditi. Ako kod kuće ne možete nesmetano učiti, potražite odgovarajući prostor u knjižnici ili čitaonici.
• Bilježite dnevno koliko ste gradiva prošli. Ne napuštajte plan rada ako ste neki dan zbog nepredviđenog događaja morali od njega odustati. Rasporedite “zaostatke” tako da ih u sljedeća 3 ili 4 dana nadoknadite.
• Prilagođavajte svoj plan prema trenutno ustanovljenim potrebama. Ustanovite li da vam dva sata nisu dovoljna za savladavanje određenog broja stranica, produžite vrijeme rada. Čini li vam se da nešto već dobro znate, ubrzajte tempo rada. Sigurno ćete naići i na dijelove za koje će vam trebati više vremena!

Provjerite jeste li prikupili i predali sve potrebne dokumente. Provjerite vrijeme i mjesto ispita. Ponovno se vratite na ispitni materijal i pokušajte ga riješiti. Usporedite svoj sadašnji rezultat s početnim. Dodatno proradite ono što vm još “zapinje”. Potražite pomoć stručnjaka ili kolega. Zatim, radeći 1 do 2 sata dnevno, sustavno ponovite cijelo ispitno gradivo. Pojedine dijelove gradiva sažeto prikažite bilješkama ili grafikonima u kojima posebno istaknite ključne pojmove, činjenice, datume, razdoblja i nazive.

Pregledajte još jednom test i sve vježbe i bilješke kojima raspolažete. Ne čini li vam se da ste doista napredovali u odnosu na početak? Ako imate kolegu koji se sprema za isti ispit, možete se uzajamno preispitivati. Tako možete uočiti jeste li što propustili i to još dodatno proraditi. Ne zaboravite na odmor, tjelesnu rekreaciju i opuštanje. Izbjegavajte pretjerane napore, dodatne obaveze ili stresne situacije.

2. Kako odabrati i primijeniti prikladnu strategiju učenja?

• Ako od prijatelja koji vas poziva u novi stan tražite da vam nacrta put do svoje kuće, onda ste vizualan tip. Tada se pri učenju oslanjajte na vidno predočavanje, služite se crtežima, grafikonima, nastojte vizualno predočiti karticu s bilješkama.
• Ako vam je dovoljno da vam riječima opiše kako ćete stići do njegove nove adrese, tada ste slušni tip. Nastojte ono što učite glasno ponavljati i prepričavati.
• Ako vam je potrebno da rukom u zraku pratite smjer lijevo-desno dok Vam prijatelj tumači put do svoje kuće, tada ste motorički tip. Dobro je da pri učenju dosta zapisujete ili da pri ponavljanju šetate i ritmičkim pokretima pratite čitanje ili ponavljanje teksta.

Odabir strategija i tehnika učenja i zapamćivanja velikim dijelom ovisi o vrsti gradiva i vrsti ispitnih zadataka, kao i o vašem stilu učenja.

Ako je ispitno gradivo izloženo kao tekst iz udžbenika povijesti, književnosti ili psihologije, tada je primjerena organizacijska strategija učenja, koja uključuje:

A. Izradu nacrta gradiva i/ili shematsko povezivanje ključnih dijelova i ideja

Osnovna pretpostavka ove tehnike jest utvrđivanje unutrašnje strukture gradiva izdvajanjem ključnih pojmova i tema te utvrđivanjem njihova međuodnosa. Na primjeru gornjeg teksta o planiranju pripreme za učenje dajemo dva primjera organizacije teksta:

Primjer 1. Unutrašnja struktura teksta:

Planiranje triju faza pripreme ispita:

Primjer 2. Grafičko povezivanje ključnih dijelova i ideja:

Plan pripreme: 3 do 4 mjeseca ------ 4 do 6 tjedana ------- tjedan dana ------ ISPIT

B. Vađenje bilježaka:

Kod ispitnih zadataka sa zaokruživanjem ponuđenih odgovora ili s dopunjavanjem, tada je potrebno je vaditi iscrpne bilješke, što uključuje navođenje:

- glavnih pojmova koji su istaknuti ili podcrtani u tekstu,
- definicija glavnih pojmova, glavnih obilježja i načina klasifikacije,
- stručnih termina, formula, imena, činjenica, pravila i postupaka.

Svaku jedinicu ili pojam dobro je obraditi na kartici formata 1/2 ili 1/4 stranice. Tako se lakše možete usmjeriti samo na željeni dio gradiva, lako je možete nositi sa sobom i ponavljati u raznim prilikama. Pri ponavljanju gradiva dobro je ponavljati u manjim cjelinama, služiti se asocijacijama (izmišljati vlastite primjere) i mnemotehnikama (npr. stvaranjem anagrama od početnih slova riječi u nizu ili pretvaranjem formula u rečenice ili rimovane stihove).

Ako su ispitni zadaci takvi da zahtijevaju pisanje dužeg odgovora (zadaci tipa eseja), tada je važno primijeniti i strategiju elaboracije. Naime, kod takvih zadataka od autora se obično ne očekuje samo reprodukcija glavnih činjenica nego i iznošenje vlastitih primjera i analogija, određivanje vlastitog stava, formuliranje argumenata i zaključaka kao i mogućnost povezivanja gradiva sa srodnim područjima. Pri ponavljanju za takvu vrstu zadataka dobro je imati na umu moguću unutrašnju stukturu teksta: uvod, određenje glavne teme ili pojmova, razrada teme s primjerima i argumentima, sažetak glavnih točaka i zaključak s osobnim stavom.

Ako su ispitni zadaci iz područja fizike ili matematike izloženi u obliku problema, tada valja voditi računa o primjeni strategije rješavanja problema koja uključuje nekoliko koraka.

 

1. Predočavanje problema. Zadatak valja pažljivo pročitati i prepoznati pojmovnu shemu u koju se uklapa. Primjerice, može li se prikazati kao jednadžba s dvije nepoznanice ili kvadratna jednadžba, je li to zadatak iz područja mehanike ili magnetizma. Valja utvrditi što je poznato, a što nepoznato, te utvrditi mjerne jedinice.
2. Izbor odgovarajućeg algoritma ili formule za rješavanje problema. Ako se ne možete odmah sjetiti formule, pokušajte rješavati “unazad”, korak po korak od poznatog prema nepoznatom, ili pak pokušajte problem predočiti crtežom ili grafičkom shemom.
3. Uvrštavanje vrijednosti i izračunavanje. Pazite da se ne zabunite u računskim operacijama.
4. Provjera točnosti u računanju i određivanju mjernih jedinica.

Važno je da u svakom području gradiva vježbate što više raznovrsnih zadataka. Ako imate zbirku s gotovim rješenjima, pokušajte kod zadataka na kojima ste “zapeli”, idući unazad od rješenja postaviti zadatak, a zatim ga ponovno samostalno rješavati.

Jeste li ponekad (ili često) uoči testa loše spavali ili vas je boljela glava, jeste li bili zabrinuti? Kada bi nastavnik na satu počeo dijeliti testove, jeste li osjetili napetost, pritisak u prsima ili mučninu? Je li vam pri usmenom odgovaranju zadrhtao glas, oznojile se ruke, misli nestale iz glave? Ako su vam se događale takve stvari, znači da ste doživjeli ono što psiholozi zovu “strah od ispita ili ispitivanja”. Svima je taj osjećaj poznat, čak i najboljim studentima ili učenicima. Pitanje je ima li tu pomoći, možemo li svoj strah nekako kontrolirati.

Do sada su razni istraživači prikupili niz ideja o tome kako ublažiti taj strah. Pritom je važno znati da strah od ispitivanja sadrži dvije komponente: uznemirujuće misli (o svemu strašnom što će se dogoditi ako ispit ne položimo) te tjelesne reakcije (glavobolja, mučnina, crvenilo, drhtanje glasa). Te pojave s jedne strane ometaju učenje i pripremu, a s druge smanjuju kvalitetu izvedbe na ispitu.

Pogledajte neke od savjeta koji pomažu pri savladavanju straha od ispita. Odaberite među njima one za koje procjenjujete da bi vam mogli najviše koristiti i pokušajte ih primijeniti čim prije, možda već na maturi. Zatim pokušajte i s ostalima.

• Nastojte održati životnu rutinu u razdoblju pripreme za ispit. Ne upuštajte se u velike promjene u načinu života koje će vas previše zaokupiti. Općenito, izbjegavajte stresne situacije koliko možete. Pokušajte odgoditi rješavanje složenih problema ili odluka za razdoblje nakon ispita.
• Čuvajte zdravlje. Planirajte dovoljno vremena za odmor, jedite dovoljno, ne trošite alkohol i druge štetne tvari, bavite se rekreacijom i svime što vas opušta i daje Vam snagu.
• Mislite pozitivno! Kad god zapnete ili vam se čini da ste pogriješili, da ste nesposobni, zastanite i sjetite se nečega što ste dobro učinili, na što ste bili ponosni. Sjetite se kako ste malo znali na početku pripreme i koliko ste u međuvremenu napredovali!

 

• Razredbeni ispiti traju obično više sati. Zato na ispit dođite naspavani, svježi i siti. Dobroj tjelesnoj kondiciji pripomažu još tuš i jutarnja gimnastika.
• Žurba izaziva napetost! Krenite od kuće na vrijeme i provjerite nosite li sa sobom sav potreban pribor i dokumente (osobnu iskaznicu, olovku, papir, kalkulator, i sl.). Ponesite i sat! Ako ne znate koliko vam vremena za rad još preostaje, počet ćete paničariti.
• Dok čekate na ispit, imate dvije mogućnosti: još jednom zaviriti u bilješke i ponavljati ILI misliti i razgovarati o drugim stvarima. Kod nekih ponavljanje neposredno prije ispita stvara osjećaj samopouzdanja. Kod drugih može izazvati paniku, osobito ako im se čini da drugi znaju više od njih, ili ako im se neki podatak učini nepoznat.
• Nastojte u dvoranu za ispit ući među prvima kako biste mogli odabrati dobro mjesto. Sjedenje blizu poznanika može frustrirati. Ako rješavaju test brže od vas ili ako vidite da su zapeli, osjećat ćete se loše. Usto, neke vas osobe mogu ometati u radu svojim ponašanjem: žvakanjem gume, poluglasnim čitanjem, kuckanjem. Držite se podalje od njih.
• Pažljivo saslušajte upute sobe koja provodi ispitivanje. Ako vam nešto nije jasno to je trenutak da postavite pitanje. Primjerice, kako ispraviti pogrešan odgovor, jesu li dopušteni kalkulatori, boduju li se pogrešni odgovori negativno sl. Poslije, to neće biti više moguće. Osobito je važno zapamtiti koliko vremena imate na raspolaganju.
• Napetost može stvoriti i to što vidite da drugi užurbano pišu dok vi razmišljate, ili što su neki već gotovi dok vi još radite. To što više vremena od drugih provodite znači da će vaši odgovori vjerojatno biti kvalitetniji. Ostavite dovoljno vremena da na kraju još jednom provjerite svoje odgovore. U toj situaciju žurba i naglost se ne isplate!
• Počnite s pitanjima na koja znate odgovor. Ako se dogodi da zaboravite nešto što ste sigurno znali, ne mozgajte predugo. Krenite dalje kako biste uspjeli stići do kraja testa. Vaš mozak tražit će i dalje odgovor umjesto vas.
• Osjetite li u tim trenucima da u vama raste napetost, radije malo zastanite i odmorite se. Pokušajte s vježbom dubokog disanja ili zažmirite i zamislite neki umirujući prizor, šetnju šumom ili uz obalu mora. Pojedite osvježavajući bombon. Nakon opuštanja, vratite se testu.
• I ne zaboravite: važne su misli samoohrabrenja. Prisjetite se da ste učili najbolje što ste mogli i da mnogo toga znate. I drugi su uspjeli položiti test, pa ćete to moći i vi!

U ovom su odjeljku prikazani neki “trikovi” koji će vam pomoći da lakše riješite različite vrste ispitnih zadataka: onih u kojima se traže kratki odgovori kao i onih koji zahtijevaju opširnije pisanje:

1. Prije nego počnete rješavati zadatke pažljivo pregledajte cijeli test. Ako odgovarate u list za odgovore, pregledajte i njega. U list za odgovore pišite ČITKO (najprije svoje ime i prezime, a zatim i odgovore) i pazite na slaganje rednih brojeva pitanja i odgovora.
   
   
2. Planirajte vrijeme rješavanja! Ako morate sami voditi računa o vremenu, izračunajte kako se dugo u prosjeku možete zadržati na pojedinoj skupini pitanja. Ako imate 30 pitanja u 60 minuta, tada se u prosjeku na svakom pitanju možete zadržati 2 minute. Zadaci koji traže kratke odgovore brže se rješavaju od zadataka koji traže duže pisanje, pa stoga za njih predvidite različito vrijeme rješavanja.
   
   
3. Zadaci su obično grupirani prema područjima, ili prema načinu odgovaranja. Ako su pitanja grupirana prema područjima, krenite od onog područja koje bolje poznajete. Tako ćete ojačati samopouzdanje! Ako su zadaci grupirani prema načinu odgovaranja, krenite od zadataka koji traže prepoznavanje (s više predloženih odgovora), a zatim prijeđite na zadatke dosjećanja (s dopunjavanjem odgovora). Dosjećanje izisikuje veći mentalni napor, a usto se među zadacima prepoznavanja možda krije neki znak koji će vam pomoći da se dosjetite odgovora na zadacima dosjećanja. Usto zadaci prepoznavanja se i brže rješavaju!
   
   
4. Općenito, najprije riješite sve zadatke koji su vam lakši. Ako se nekog odgovora ne možete odmah sjetiti, označite to pitanje nekim uočljivim znakom kako ga kasnije ne biste previdjeli. Vratite se na njega kad riješite ono što odmah znate. Možda će vas neki od riješenih zadataka podsjetiti na odgovor kojeg ste niste mogli sjetiti!
   
   
5. Promijenite svoj odgovor samo ako ste se sigurno uvjerili da je pogrešan. Obično je prvi odgovor koji vam padne na pamet i točan. No, ako kasnije uočite pogrešku, ispravite je tek ako ste posve sigurni u točnost novoga odgovora. Tada jasno prekrižite netočan i uz njega upišite točan odgovor.
   
   
6. Rješavajući zadatke tipa točno-pogrešno pripazite na riječi poput: uvijek, nikada, nijedan, svi, odnosno na riječi: ponekad, ponešto, neki, općenito, često. Stvari su rijetko crno-bijele, gotovo uvijek ima iznimki. Zato su tvrdnje koje sadrže relativizirane oznake češće točne. S druge strane, kod te vrste pitanja veća je vjerojatnost da duže tvrdnje sadrže prikrivenu zamku, pa su stoga češće pogrešne.
   
   
7. Kod zadataka s više ponuđenih odgovora upotrijebite sljedeću strategiju. Prvo pročitajte pitanje i sami pokušajte domisliti odgovor. Zatim potražite taj odgovor među predloženima. Nađete li ga, to je točno rješenje! Ako ga nema, potražite mu najsličniji. Ako ne možete domisliti odgovor, upotrijebite strategiju eliminacije. Pročitajte sve tvrdnje pa isključite prvo onaj odgovor koji vam se čini najmanje vjerojatan, a zatim pokušajte isto s preostalima.
   
   
8. Kod zadataka dopunjavanja pročitajte uvodni dio pitanja više puta. Može se dogoditi da vam se točan odgovor spontano sam nametne. Pri čitanju zadatka pripazite na glagolske oblike (množinu ili jedninu, negaciju), vremenske oznake, ali i na prostor za odgovor. Primjerice ako tamo vidite odvojene tri crte, toznači da se od vas očekuje odgovor koji sadrži tri riječi, ako je prostor širi očekuje se odgovor punom rečenicom.
   
   
9. Pri razmišljanju kod zadataka koji vam baš “ne idu”, iskoristite svoj stil učenja: ako ste vizualni tip, nastojte slikom predočiti pitanje, ako ste slušni tip, tiho ga u sebi nekoliko puta izgovorite, ako ste motorički tip, pokušajte pišući ili šarajući doći do odgovora.
   
   
10. Ako niste posve sigurni u rješenje do kojeg ste došli, pokušajte sa “zdravorazumskim” pogađanjem. Sjetite se što sve znate u vezi s tim pitanjem, potražite analogije, izbjegavajte odgovore s apsolutnim oznakama. (Ipak pripazite! Pogađanje se nikako ne preporučuje ako se pogrešni odgovori negativno boduju.)
    
    
11. Ako se test sastoji samo od nekoliko pitanja na koja trebate napisati duže odgovore (poput eseja), možda stranicu ili dvije, tada vodite računa o sljedećem:



• Planirajte vrijeme tako da imate vremena za izradu koncepta i za prepisivanje učisto
• Pri izradi koncepta najprije napravite nacrt za organizaciju informacija. Posebno ispišite ključne pojmove, odredite bit problema i točke po kojima ćete ga obraditi. Prema njima možete odrediti i numeriranje odjeljaka ili podnaslove. Vodite računa o razmaku među odjeljcima, o dosta prostora za margine (za bilješke ocjenjivača!). Zbrkani tekst s nabacanim podacima i neujednačenim dijelovima teško se čita i ostavlja loš dojam!
• Kako biste udovoljili očekivanju sastavljača testa, važno je da u zadataku uočite ključnu riječ koja će vas usmjeriti na što valja staviti težište pri odgovaranju Te riječi mogu biti: opisati, raspraviti, procijeniti, objasniti, argumentirati, sažeto prikazati.
• Pri pisanju pazite da pišete kratkim i potpunim rečenicama. Između pojedinih dijelova napravite jasan prijelaz ili unesite poveznice (npr.: u uvodnom dijelu... ; prvo.. drugo.. treće..; primjerice, ..; na početku... na kraju; da zaključim...; sažeto govoreći...)
• Izbjegavajte ponavljanje i kitnjast rječnik, rabite stručnu terminologiju, osobito onu koja je upotrijebljena u zadanoj literaturi za ispit. Pri uvođenju stručnih pojmova nastojte ih u tekstu kratko definirati. Ne zaboravite na zaključak u kojem ćete sažeto ponoviti glavne ideje.

 

12. I posljednje zlatno pravilo: ostavite dovoljno vremena da još jednom pregledate svoj uradak i provjerite niste li što propustili. Tek kad provjerite i ispravite moguće propuste, predajte svoj test ispitivaču.

    Jeste li pročitavši Vodič za buduće studente lakše mogli odlučiti ŠTO želite studirati? Jeste li pronašli pravi fakultet za sebe? Ako smo vam u tome pomogli, to nas doista veseli. Usto, nadamo se da ste nešto više saznali i o tome KAKO se bolje pripremiti za sam razredbeni postupak.

    Sada kad znate ŠTO i KAKO, ne oklijevajte. Upravo je ovo pravi trenutak da počnete s pripremom za polaganje razredbenog ispita. Uvjereni smo da u tome možete biti uspješni.

Pripremila:
dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, redoviti profesor
Odsjek za psihologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu