U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati više vrsta životinja. Godine 2001. američki su znanstvenici čak pokušali klonirati čovjeka, no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova naziva se nuklearni transfer.

Znanstvenici najprije iz ženke uzmu neoplođenu jajnu stanicu (1) i iz nje odstrane jezgru (2), koja sadrži DNK. Iz tijela životinje koju će klonirati uzmu odgovarajuću stanicu, primjerice stanicu kože (3), čija jezgra sadrži sve genetske informacije o svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici tada unesu u jajnu stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju (4). Tim se postupkom postiže sjedinjenje stanice i citoplazme jajne stanice (5). Nakon što dobije novu jezgru, jajna stanica počinje se dijeliti kao da je oplođena (6), čime počinje razvoj klona životinje iz koje je uzeta tjelesna stanica. ##

Embrij se tada može implantirati u maternicu surogat majke (7), gdje će se, u rijetkim slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrij zadrži u maternici samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične stanice koje se dalje mogu držati u kulturi. Znanstvenici vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ustvari, pokušaj kloniranja čovjeka koji smo prije spomenuli izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje.

Terapijsko kloniranje konceptualno je različito od reproduktivnog. Prvi korak je isti, ali namjera nije. Terapijsko kloniranje izvodi se da bi se sačuvali životi i izliječile bolesti koje su sada neizlječive dok se reproduktivno izvodi iz razloga koji sežu od egomanije preko uskrsnuća pa sve do želje za biološki srodnim djetetom.

Pošto smo kao ljudi sposobni mijenjati život na Zemlji, bilo bi jako korisno da dobro promislimo kakav budući svijet želimo. Vrijeme je gotovo već isteklo i najvjerojatnije nećemo biti u mogućnosti da ispravimo učinjene pogreške.

## Ovca Dolly prvi je sisavac koji je kloniran iz stanice odrasle jedinke. Za njeno kloniranje znanstvenici su uzeli stanicu mliječne žlijezde odrasle ovce i njenu jezgru unijeli u jajnu stanicu kojoj su prethodno odstranili jezgru. Javnost je za Dolly prvi put saznala 23. veljače 1997. Pri njenom kloniranju bile su korištene smrznute stanice što je potvrdilo pretpostavku da se sisavci mogu klonirati i poslije njihove smrti.