Jedan je od problema ovih dana to da ideja albuma postaje sve šira i šira – zapravo, u zadnjih stotinjak godina, način na koji slušamo glazbu radikalno se mijenjao svakih nekoliko desetljeća (više-manje) – te s izumom novih medija prenošenja, emitiranja i prodaje glazbe, oblik je počeo imati značajan utjecaj na kontakt (bilo kroz vremenska ograničenja, kvalitetu zvuka i lagodnost slušanja).
Tako sada kada imamo file-sharing (zakonito ili ne), mogućnost kupnje mp3-ja te tako sposobnost da sami stvaramo svoje playliste, mnogi vide da se važnost ideje 'albuma' smanjuje. Ipak, jasno je da se umjetnici trenutno drže ovog formata – skupa pjesama koje traju između 35 i 70 minuta. Volio bih otkriti kakva misao je spojila te pjesme u različitom redu u kojem su predstavljene. Mogli biste ovo nazvati kanoničkim pristupom!
Naravno, većinu vremena, velika većina ljudi sluša i preslušava glazbu zbog njena ugođaja, energije, rezonanci te s njome povezanih uspomena. To je sve potpuno razumljivo i pošteno – nema nimalo smisla u podcjenjivanju jednostavnog užitka u glazbi. No sjećam se kad sam prvi put počeo slušati riječi pjesama – mislim da se čak sjećam i koja je to pjesma bila! Prilično sam siguran da je to bila Jungleland Brucea Springsteena (iz albuma „Born to Run“, 1975. ), pjesma epskog dometa koja zahtijeva više od površne angažiranosti. Sjećam se da ju je jedan od mojih učitelja (i to ni manje ni više nego učitelj latinskog!) čak pozitivno usporedio (priznajući da je ipak na mnogo nižoj intelektualnoj razini) s „Pustom zemljom“ T. S. Eliota. Ovo lako može biti elitističko mišljenje, no definitivno me probudilo (kao naivnog tinejdžera, nekoliko godina prije mog obraćenja) što se tiče ozbiljnih namjera velikog komada onoga što se često lako stavlja u drugi plan kao pop-kultura. Nedugo nakon toga počeo sam slušati glazbu i stihove U2-a – no to je potpuno druga priča!
Tako je moja svrha u pisanju ovih 12 pitanja ta da pomognem ljudima da razviju ono što bismo mogli nazvati uključeno slušanje – gledajući oblik, glazbu, stihove i kompoziciju albuma što više moguće kao cjelinu. Osim toga, ozbiljni umjetnici zbilja cijene kada ljudi shvaćaju njihovu umjetnost ozbiljno, pogotovo kada idu dalje od obične reakcije poput 'zgodna melodija' (iako bi većina od njih vjerojatno dala svoje desne ruke kad bi zauzvrat mogli pisati 'zgodne melodije'!).
S invazijom downloadiranja, dijeljenja glazbe te lakoće stvaranja vlastitih playlista, neki predviđaju neizbježnu propast albuma. Daleki su dani Prog Rocka i 'koncept albuma'. Bez obzira na to, glazbenici i bendovi i dalje su naizgled zadovoljni time da izdaju albume, čak i ako više nemaju ograničenja vremena ni dužine starog LP formata. I tako dok se albumi i dalje prodaju, još uvijek se isplati baviti se njima kao konstruiranim rukotvorinama (osim ako su to samo 'greatest hits' antologije).
UVOD
1. PRIVLAČNOST: Što vas je uopće privuklo albumu? Je li reklamiranje bio bitan čimbenik, ili usmena preporuka, ili nešto treće?
2. INTERES: Je li vas album oduševio pri prvom slušanju, ili ga je trebalo nekoliko puta ponavljati prije nego što ste počeli uživati u njemu? Što mislite, zašto je to? Postoji li namjerni pokušaj da ga se učini pristupačnim?
GLAZBA & STIHOVI
3. GLAZBENI STIL: Uklapa li se cijeli album u određeni glazbeni žanr, ili posuđuje iz višestrukih oblika? Možete li uočiti glavne utjecaje? Jesu li oni samo kopirani ili je postojao razvoj, apdejtiranje ili prerada? Što je najoriginalnije u vezi s glazbom?
4. GLAZBENI UČINAK: Je li glazba imala emocionalni učinak na vas? Možete li se identificirati s pojedinačnim trenucima kad je došlo do toga? Jesu li ovi trenuci odražavali ili bili istovjetni s intenzivnošću stihova?
5. STIHOVNI VRHUNCI: Je li bilo određenih pjesama, ili samih stihova, koji su vam ostali u pamćenju zbog svojih riječi?
6. STIHOVNI STIL: Postoji li stalni lirski stil u albumu, ili raspon? Jesu li oni odmah pristupačni, ili zahtijevaju ponovno razmišljanje? Imate li osjećaj da je namjerno tako?
7. STIHOVNE SLIKE: Je li bilo inventivnih ideja ili slika, ili nekih koje su izuzetno dobro funkcionirale? Ili nekih koje su bile manje uspješne?
8. ALUZIJE: Jesu li neki stihovi aludirali na druge pjesme, ideje ili oblike umjetnosti. Jesu li riječi preuzimale na sebe ili podrivale neke religijske teme?
9. LIKOVI: Izražavaju li neke od pjesama gledište različite osobe ili likova? Ili vam se čine više autobiografskima? Ili su to razmatranja i osvrti na povijesna ili suvremena zbivanja ili situacije?
SHVAĆANJE ALBUMA KAO CJELINE
10. NASLOV: Što, ako išta uopće, otkriva naslov albuma o njegovom učinku i temama?
11. STRUKTURA: Možete li otkriti jasnu svrhu u načinu na koji je album strukturiran? Postoji li tu osjećaj napredovanja ili grupiranja? Ili se to čini više kao niz pjesmi koje mogu stajati i same?
UČINAK & PROVOKACIJE
12. SVJETONAZORI & SVRHE: Postoje li naznake konzistentnog, temeljnog svjetonazora u albumu? Što one kažu o prirodi stvarnosti, moralnosti ili čovječanstva? Postoje li načini na koje se on bavi sa, podupire ili čak izaziva kršćanski svjetonazor? Kako bismo trebali odgovoriti na to?
Mark Meynell studirao je na Oxford University (New College) i Cambridge (Ridley Hall). Njegove tekstove možete čitati na blogu quaerentia.
