Internet je brzo izgradio reputaciju za web stranice na kojima se promovira pornografija. Pitanje koje se postavlja jest: "Je li to bezazlena zabava?"
Ustanovljeno je da pornografija stvara ovisnost, isto kao i droga. Nerijetko se čuje: "Zbilja si ne mogu pomoći, stalno se vraćam na to, ali i drugi isto tako!" Na nesreću, naš mozak funkcionira kao i Hard Disk na kompjutoru, ali onakav koji se ne bi mogao obrisati. Sve što napunimo u naš mozak u njemu ostaje te polako mijenja naš karakter, preuzima naše misli i kontrolu nad nama. Prestajemo razmišljati o ljudima kao ljudima i oni postaju samo objekti, a u tom slučaju se prema njima više ne možemo odnositi na prikladan način.
Test o tome da li mi kontroliramo "nešto" ili to "nešto" ima kontrolu nad nama jest: možemo li to zaustaviti?! Želiš li to zaustaviti prije nego li tvoj um i život budu upropašteni? Ako želiš, tada postoji način. Može biti teško, ali imat ćeš pomoć i nećeš biti sam.
Što o seksu i seksualnosti kažu Eric Clapton i Marilyn Monroe? Kamo nas vodi današnji pojam seksualnosti? Pornografija je industrija koja okreće milijarde dolara, vrlo je profitabilana, izrabljuje one koji je kupuju (obično muškarci) i izrabljuje one koji su u tome (obično žene). Je li pornografija opasna? Da li možda poboljšava naše živote?
Nemojte biti zadovoljni sa svime u seksu. Naći novi siguran okvir za seks i seksualnost. Velika pitanja u vezi dečka, cure, romanse i veza. Nevinost, promiskuitet ili nešto treće? Mladi ljudi su pod velikim pritiskom probati seks prije no što su zapravo spremni za to.
Časopisi, filmovi, TV, knjige, reklame, svi govore:"Radi to jer svi drugi to rade."
No, ta nova seksualna sloboda ne donosi sreću koju mnogi očekuju. Pokusi sa seksom su u potpunosti narušili neke živote. Sve više brakova i obitelji se raspada. Mnogi ljudi koji ‘spavaju uokolo’ vrlo su nesretni i postaju vrlo depresivni. Samoubojstva među mladim ljudima su se udvostručilo u zadnjih nekoliko godina. No to se ne bi trebalo događati.
Osvrt na skandaloznu priču o zatvaranju Međunarodne ljetne škole na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Zagrebački rektor prof.dr. Aleksa Bjeliš neki je dan od nove uprave Ekonomskog fakulteta zatražio pokretanje stegovnih postupaka protiv svih osoba odgovornih za rad Međunarodne ljetne škole. Kroz nju je tijekom tri godine djelovanja prošlo više od 5000 studenata koji su svaki odslušani i položeni kolegij plaćali po 2.000 Kn. Te su im se ocjene potom protuzakonito upisivale u indeks jer zakon ne dopušta prijenos ECTS bodova sa svojevrsnog tečaja na formalni studij.
Ispite koje nisu uspjeli položiti tijekom godine (najviše dva) studenti su polagali u Ljetnoj školi gdje je prolaznost bila gotovo stopostotna čak i za one ispite koje je na redovnim rokovima prolazilo 20-30% studenata. Takva koncepcija je dopuštala neprihvatljivu diskriminaciju s obzirom na imovinsko stanje studenata. Oni koji su imali novca da plate upisninu, tamo su mogli polagati (proći) ispite, a svi ostali nisu. Program je na zahtjev USKOK-a prekinut, dekan prof.dr. Darko Tipurić smijenjen, a sam zaključak slučaja još se očekuje. Stegovni postupci (od javne opomene do otkaza) mogu se pokrenuti i protiv 40-ak nastavnika koji su za rad u školi u jednoj godini primili oko tri milijuna kuna honorara.
”Nijedan čovjek nije Otok, sam po sebi cjelina; svaki je čovjek dio Kontinenta, dio Zemlje…”
Tema kampa su odnosi. Ideja je zastati na trenutak, odmoriti se od ispita i drugih pritisaka i odvojiti neko vrijeme za propitivanje vlastitog života u svjetlu odnosa s ljudima koji nas okružuju.
18.-25.8. Otok Ugljan. Kamp uključuje radionice o emocionalnoj pismenosti i asertivnosti. Vanja Miljević, certificirani trener… obraditi će neke od slijedećih tema
Utjecaj pacijentova vjerovanja i utjecaj liječnikova ophođenja prema pacijentu na oporavak često se naziva placebo učinkom. On ima važnu i često korisnu ulogu u svim oblicima medicinske i kirurške skrbi. Neki su povjesničari medicine čak zaključili kako je povijest medicine uglavnom povijest placebo efekta. To objašnjava zašto ljudi čak i danas kažu da se od kojekakvih terapija osjećaju bolje – čak i kad je riječ o obmani. Randomiziranim se kontroliranim pokusima ustanovljava je li neka terapija zaista djelotvorna, ili djeluje zbog placebo učinka.
Počele su prijave za upis na studijske programe. Provjerite datume upisa i popis studijskih programa na kojima je ostalo mjesta.
Nakon ljetnog upisnog roka na javnim i privatnim visokim učilištima ostalo je slobodno još više od 12.000 mjesta. Prijave za upis na studijske programe održati će se od 23. srpnja u 12.00 sati do 17. rujna, kada će biti zadnji dan za mijenjanje, dodavanje i brisanje studijskih programa na listi prioriteta (visoka učilišta mogu odrediti i raniji rok prijave te je preporučljivo informirati se o tome na vrijeme). Tako će se npr. na Sveučilištu u Zagrebu prijave za upis u rujanskom razredbenom roku primati u pravilu do srijede, 25.8.2010.. Kako ne bi bilo iznenađenja preporučamo vam da redovito pratite informacije na portalu: www.postani-student.hr, ali i na stranicama sveučilišta i fakulteta na koje se namjeravate upisati.
„Ja sam ateist, al vjerujem da postoji neki opći moral po kojem je moja sloboda ograničena tuđom slobodom.“ – parafraza rečenice jedne osobe s kojom sam pričala. Imala sam u glavi vrlo dobru sliku toga što želim reć kad sam vrlo nesmotreno započela jednu raspravu među prijateljima. Nije završilo onako kako sam planirala - kao što to obično biva kad me nadvlada osjećaj superiornosti ili pak jednostavno životne frustracije. Ipak, opet isponova se vraćam na tu, vječno (nadajmo se ne baš vječno) aktualnu temu.
