"Slika govori tisuću riječi!" - koliko otrcana toliko i istinita izreka. O IFES-ovoj konferenciji Undivided2012 u Gyoru već je rečeno i ispisano mnogo više od tisuću riječi pa još samo preostaju slike da zaokruže naš izvještaj sa ove međunarodne, studentske konferencije. Evo nekoliko fotografija iz aparata Vlade Škorića da upotpune dojam ove priče.
Na početku korizme uglavnom čujemo, “Sjeti se da si prah, i u prah ćeš se vratiti”. Ipak, razmišljala sam o tome da Isus možda govori nešto drukčije ove godine: “Da, od praha zemlje si nastao, i čak sam te i tad volio, ali ću iz pepela koji je bio tvoj život, stvoriti ljepotu. Dođi, hodaj samnom kroz prašinu pustinje; hajde da pođemo na ovo korizmeno putovanje, kako bi na tom zajedničkom putu pronašli plodove uskrsnuća... dođi.”
Tako smo ušli u korizmu. Ali nismo u nju ušli individualno, već kao zajednica. Sve grane crkve, svugdje u svijetu ušle su u korizmu zajedno. Da, pristupamo joj drukčije, ali to nije bitno. Nadam se da smo pronašli izvore žive vode u središtu pustinja i naučili primjećivati novi život koji nam Bog uvijek daje kad mu vjerujemo da čini sve novo – da, čak i nas, čak i Crkvu.
Perfect Sense (Osjetila ljubavi), 2011.
REDATELJ: David Mackenzie
ULOGE: Ewan McGregor, Eva Green, Connie Nielsen
Kad je prvi put susrećemo, Susan (Eva Green) baca kamenčiće tijekom oseke. Svojim postupcima izražava frustraciju glede svog ljubavnog života. Uvijek završi s pogrešnim muškarcima – muškarcima koji ju iskoriste i onda prekinu s njom. S druge strane, Michael (Ewan McGregor), koji radi kao kuhar u restoranu smještenom u blizini Susaninog stana, je klasični primjer muškarca kakvog bi Susan trebala izbjegavati. Iako je usamljen, ima problem s vezanjem za žene do mjere da ne može zaspati u krevetu s nekom ženom - stoga redovito šalje doma u sred noći svoje partenrice za jednu noć.
PIŠE: Dorta Jagić
Nažalost, kroz dan najčešće ljude i njihova tijela doživljavam u njihovoj svakodnevnoj banalnosti. Dođu mi kao neka samorazumljiva trodimenzionalna tijela koja se jedno po jedno kreću uvijek isto, glavom i nogama prema naprijed u prostoru. Od jutarnjeg posjeta pekari, pa kava, novine, pošta, posao itd. Čovjek, tek jedinka, pokretna skulptura koja u neku ruku djeluje čak i dosadno, prekompkatno. (Usta su uvijek na istom mjestu, kao i kosa, oči itd.)
Piše: Roko Kerovec
Cinizam je utjeha i zaštita. Možda se tako ne čini na prvu s obzirom da je riječ o vrsti zajedljive, britke pa nerijetko i zlobne oštroumnosti. Cinici argumentirano (makar moguće i netočno) nalaze kreativne načine da ismiju stvari, ideje i događaje u kojima drugi nalaze ohrabrenje i poduzetnost spram svekolike ljudske aktivnost koju nazivamo životom. Nije to čista zloba, za cinika je ovdje riječ o razotkrivanju još jednog uzaludnog investiranja samih sebe u ljudski „projekt nade“ koja je - kako se priča - kurva.
Autor: Brian Rice
Inspiriran sam. Ideja je vrlo jednostavna-kao stand-up komičar napravit ću show koristeći isječke iz najboljih i najgorih filmova o „sudnjem danu“. Time bih istražio našu fasciniranost s ovim fenomenom na način koji je istovremeno i duhovit i dubok. Također, želim ostaviti ljude da se pitaju: „Što će se dogoditi kad nestane svijeta?“
Prije 11. rujna, u kinima su prevladavali filmovi o izvanzemaljskim invazijama i udarima meteora, kao naprimjer u filmovima Dan nezavisnosti, Armageddon i Duboki udar. Ovi filmovi su pušteni u kina tijekom intenzivne PMT (predmilenijske tenzije).
Piše: ROKO KEROVEC
Čekao sam par dana od smrti Christophera Hitchensa sa osvrtom na istu, kako bih bio siguran glede onoga što sam - na vlastito iznenađenje – osjetio: autentičnu žalost za odlaskom glasa agresivnog a(nti)teizma iz javnog diskursa. Nije to ona religijski kičasta vrsta teološki korektnog žaljenja zbog „ljudske duše koja je u nevjeri stupila u vječnost“, već osjećaj određenog životnog gubitka. Trebalo mi je malo preispitivanja da razumijem zašto mi fali glas (jer Hitchens za mene nije mogao biti ništa više) koji nasilno pravi karikaturu od moje duše tj. mog kršćanskog intelekta, lijepeći mi etikete i pripisujući moralne kvalifikacije koje su mi i samom odvratne. Što mi to nedostaje od antiteizma kojeg ne zanima dijalog sa teizmom već borba „do istrage naše ili vaše“ u ideološkom smislu? Dvije stvari.
Piše: VINOTH RAMACHANDRA
Nedavno sam bio u Portugalu, u isto vrijeme kad i Marina Silva, brazilska organizatorica ekoloških kampanja koja je radila u Ministarstvu zaštite okoliša u vrijeme vlasti predsjednika Lule de Silva. Ova nevjerojatna žena s razlogom je poštovana diljem svijeta zbog njenog neumornog i hrabrog rada. Ona je puno više od ekološkog aktivista koji se zalaže za očuvanje svjetskih šuma. Ona promovira drugačiji stil politike; politika koja stavlja dugoročnu budućnost Zemlje i njezinih stanovnika ispred kratkoročne financijske dobiti. To je politika održivosti. Takva je politika u skladu s Biblijskim mandatom da obrađujemo i čuvamo Zemlju (Postanak 2:15).
Marina Silva je predana kršćanka. Njena matična crkva (Assemblies of God) joj je dodijelila ulogu “misionarke za brigu o stvorenju”. (Zamislite kakva bi bila promjena u globalnoj Crkvi kad bi političari, ekonomisti, poduzetnici, ekološki aktivisti, umjetnici i ostali imali takvu misiju i toliku molitvenu podršku!). Dok je bila na čelu Ministarstva zaštite okoliša, okupila je glavne ministre 15 drugih ministarstava, uključujući Ministarstvo prometa, poljoprivrede, prosvjete i energije kako bi stvorila odredbe za promicanje politike održivosti i utemeljila ih u srce vlasti. To ju je uvelo u sukobe s moćnim korporativnim interesima i zločinačkim mrežama koji žele kontrolirati Amazonom kao što narko-karteli kontroliraju krijumčarenje droge u ostalim zemljama Latinske Amerike.
AUTOR SOPHIE LISTER
FILM: Vrijeme je novac (In Time)
Director: Andrew Niccol
Screenplay: Andrew Niccol
Starring: Amanda Seyfried, Justin Timberlake, Cillian Murphy, Olivia Wilde
Vrijeme je novac (In Time) nije mogao doći na veliko platno u boljem trenutku. Film koji govori o nepravednoj distribuciji bogatstva pojavio se u kinima kada su sve novine pisale o antikapitalističkim prosvijedima. U Londonu, u kampu ispred Katedrale sv. Pavla isticala su se pitanja koja imaju ključnu važnost u filmu. Koja je ljudska cijena našeg trošenja? Je li pošteno živjeti u svijetu u kojem je glavno pitanje „ima li se ili nema“?
Radnja filma se odvija u futurističkom društvo gdje je vrijeme doslovno novac. Svi su genetički programirani da prestaju starjeti s navršenih 25 godina. A od tada, siromašni moraju zarađivati, preklinjati, posuđivati ili krasti dodatno vrijeme. Godine, sati i sekunde se odbrojavaju digitalnim satovima na njihovim podlakticama. Bogati imaju svo vrijeme svijeta. Oni mogu živjeti zauvijek u zatvorenom luksuzu, dok njihove privilegije čuva sila zakona zvana Čuvari vremena.
Što to Krist ima sa studiranjem!? Kakve veze ima kršćanska vjera sa učenjem, polaganjem ispita, strukovnim zvanjem, studentskim životom..? Koje od ovih dvoje ima prioritet? Jesu li komplementarni ili jedno drugom suprotstavljeni? Treba li ih integrirati ili držati na sigurnoj distanci? Na ova ćemo pitanja pokušati odgovoriti s čovjekom koji se i s jednim i drugim bavi čitav svoj život; Lindsay Brown (Velika Britanija) je 16 godina vodio međunarodnu studentsku oraganizaciju International Fellowship of Evangelical Students (IFES). Danas je jedan od ključnih ljudi u međunarodnom kršćanskom pokretu tzv. „Lausanne Movement“ koji putem najvećeg evanđeoskog okupljanja na svijetu, tematizira globalno navještanje Evanđelja Isusa Krista.
Dobrodošao u prostorije STEPa u Horvaćansku 31D u ponedjeljak 10.10.'11. u 18:30 da se „pohvatamo“ s pitanjem „Što to Krist ima sa studiranjem!?“
Sa vizualnom jednostavnošću pozornice, boja i projekcijskog platna (na kojem se vrte riječi pjesama) Hillsong je na zagrebačkom koncertu 13.09.'11., u organizaciji riječkog Bono Recordsa, predstavio svoj novi album „God is able“ i unplugged verziju „Chapel“. Albume su u simpatično duhovitoj maniri na samom početku podijelili nekolicini sretnika, skupa sa nekoliko majica od kojih je jedna bila sa potpisom svih članova benda. Zatim su najavili kako će cijeli koncert biti u slavljeničkom tonu i kako „danas žele uzdići ime nad svim imenima“. Uzevši u obzir da nikada prije nisam bio na koncertu nekog kršćanskog benda, nisam bio siguran što očekivati.
Tečaj njemačkog jezika za studente traje 12 tjedana, a namijenjen je početnicima. Cijena za cijeli semestar je simboličnih 50 kn. Voditelj je izvorni govornik njemačkog jezika. Na kraju tečaja predviđeno je studijsko putovanje u Njemačku. Tečaj organizira udruga HOKMA u suradnji sa STEP-om.
Tečajevi japanskog za studente održavat će se vikendima u STEP prostoru od prvog vikenda u listopadu (1.ili 2. 10.) u terminima koji će se naknadno dogovoriti. Jedan tečaj je namijenjen početnicima, a drugi naprednijim govornicima. Oba tečaja se sastoje od dva dijela: generalni japanski (3h tjedno), i jedan s posebnim fokusom na znakove (najteži dio jezika, 2h tjedno). Cijena je 150 Kn na mjesec.
Cijena je maksimalno prilagođena studentima, a broj mjesta je ograničen tako da mogućnost sudjelovanja osiguravaš brzim ispunjavanjem prijavnice :)
Prijave u tijeku. Ukoliko želiš prisustvovati tečaju ispuni prijavnicu ovdje.
Tradicionalno, većina filozofskih potraga odvijala se na sveučilištima, a većina duhovnih razmišljanja u crkvama. Međutim, izgleda da se to zadnjih godina promijenilo. Nick Pollard iz Damarisa održao je predavanje o filozofiji i duhovnosti u suvremenoj popularnoj kulturi
U predgovoru knjizi Iza ruba pričam priču o troje ljudi s kojima se osjećam kao da sam postao prijatelj posljednjih godina. Možda ćete ih prepoznati.
Bridget ima oko trideset godina. Pametna je, kreativna i uspješna i upravo je krenula sa odličnim novim poslom u televizijskoj produkciji. Večeri provodi jedući i pijući s prijateljima i naizgled ima sve. No većinu noći u svoj dnevnik zapisuje svoj osjećaj neuspjeha i očaja. Očajnički želi naći muškarca koji će joj se istinski posvetiti – umjesto da ju samo iskoristi i ostavi. Koprca se od žarke afere do straha trudnoće. Brine se o tome da će umrijeti sama i da će ju pojesti njemački ovčar. Uvjerena je da bi sve bilo u redu kad bi samo mogla smršaviti, prestati pušiti i igrati loto.
Riječ „priroda” (eng. nature) se odnosi na fizički svijet u svom normalnom obliku. Ako je nešto „prirodno”, misli se na nešto što nije izmijenjeno ljudskim (inteligentnim) djelovanjem. Mnogi od nas vole „prirodu”, nedirnutu divljinu, svijet šuma, rijeka, planina i livada. Riječ naturalizam je riječ srodna, ali ipak drukčijeg značenja. Naturalizam je vjerovanje da je u konačnici priroda sve što postoji te da „priroda” u suštini neizmjenjena od svega osim od sebe same. Drugim riječima, sama se priroda smatra konačnom zbiljom.
Priroda je dinamična i aktivna, ali prema naturalizmu ne postoji ništa što nadilazi prirodu, a što stoji u kauzalnoj vezi s prirodom. Ili nema Boga ili Bog nema nikakvog utjecaja na prirodu. Neki bi rekli da se sama priroda može smatrati stvarateljskim bićem. Naturalizam tvrdi da je život na Zemlji nastao iz prirodnih tvari prirodnom selekcijom a svrha je prirodna. Ne postoji zbilja koja se naziva „nadnaravno”. Duhovna zbilja je prema naturalizmu ili iluzija ili se radi samo o iznimno složenoj ili neobičnoj zbilji prirode.
Naučite ove stvari dok još možete Postoji razlog zašto su tridesete toliko opterećujuće. Prema popularnoj tradiciji – pod time mislim na ono što su vam roditelji uporno govorili – završiti to treće desetljeće znači postati odrastao. Trebate imati sve pod kontrolom. Postali ste financijski i psihički stabilni te socijalno prilagođeni. Postali ste ODRASLI.
Za razliku od „uranjanja“ slamčice u sok, ovaj proces nije nikada lagan kao što se to čini. Putovanje u zemlju odraslih mističan je i vjetrovit put, a Google Maps neće vam nikako pomoći da ondje stignete. Trebate savjet. Trebate dobre upute. Da stvar bude bolja, činjenica je da stvari nisu baš crno-bijele kao što su to nekada bile. Naravno, apsolutne vrijednosti još su uvijek važne (prijevara – pogrešno; genocid – loše; mačkice – slatko), ali je teško biti „cjepidlaka“ oko detalja. Život u i oko tridesetih može biti kontradiktoran.
<iz knjige Neusporedivi Krist, John Stott>
Svim četirima dijelovima ove knjige istraživalo se višestruki identitet Isusa Krista. U prvom i četvrtom dijelu razmotrili smo svjedočanstvo Novog zavjeta o Kristu, a u drugom i trećem svjedočanstvo crkvene povijesti.
Cijelo vrijeme bili smo svjesni postojanja fundamentalne razlike između tih svjedočanstava, pa tako i između biblijskih i povijesnih dijelova ove studije. Jer kršćani vjeruju da je Biblija pisano Božje otkrivenje i da posjeduje jedinstveni božanski autoritet, dok su izjave crkvenih vođa pogrešiva mišljenja ljudskih bića, ma koliko oni ugledni bili.
<SAMO ZA DEČKE>
Igra je vrlo jednostavna. Napraviš nešto što se njoj sviđa i dobivaš bodove, a napraviš li nešto što se njoj ne sviđa, bodovi ti se oduzimaju. Bodove ne dobivaš za nešto što ona i onako očekuje (eto, vidiš... takva ti je to igra).
Molitva je susret čovjeka s Bogom. To je susret čitavog čovjeka s Bogom. Zato molitva osim razuma poznaje i volju i emocije. Molitva je susret koji ispunjava, oslobađa, liječi, usmjerava, podiže, tješi, umiruje, razveseljava, kroti, krijepi... Molitva je proces po kojem čovjek postaje svet (cjelovit – usađen u Boga). Molitva je mnogo više od izgovaranja naučenih riječi i formula. Molitva se uči i usavršava cijeli život. Josip Lončar je u Rhemi počeo s tečajem koji će biti prilagođen više duhu nego razumu. Ovdje objavljujemo jednu vježbu.
Komunikacija s vašim partnerom je neophodna – i teška. Evo načina kako komunicirati bolje, čak i u svađi. Ovdje donosimo sedam konkretnih prijedloga za unaprjeđenje vaše komunikacije s partnerom.
Kako znamo kome ili čemu vjerovati? Ovo je jedno od ključnih pitanja o svijetu u kome danas živimo. Toliko se tvrdnji natječe za naše povjerenje: bilo da su to političke stranke koje halabuče za naše glasove, kompjuterske tvrtke koje vam govore da je njihova nova naprava „čarobna i revolucionarna“, ili obilje religija koje sve tvrde da znaju istinu. Svaki dan moramo donositi odluke o tome kome ili čemu vjerovati. Kako odlučujemo što je zaista vjerodostojno? Kroz svoje likove, Dokaz istražuje neke od različitih pristupa kojima se može krenuti po odgovor na ovo pitanje.
Što ćete napraviti kada ste, slijedeći svoj poziv, suočeni s prijetnjom smrti, ali postoji izlaz? Hoćete li ignorirati prijetnje i nastaviti raditi ono u što vjerujete? Hoćete li otići, shvaćajući prijetnje kao legitiman nagovještaj toga da ste izvršili svoju dužnost? Ili je to odustajanje? Ovo su pitanja s kojima se suočava grupa cistercitskih redovnika u O bogovima i ljudima dok islamski ekstremizam prožima njihovu regiju. Otprilike utemeljen na događajima u Sjevernoj Africi u ranim 1990ima, film slijedi ovih osam muškaraca dok se bore sa svojim pozivom te da li da odu ili ostanu u svom samostanu.
Usamljenost je vrlo moćan osjećaj. Može voditi u depresiju, bolest, čak samoubojstvo. Iako može češće pogoditi starije ljude, bolesne ili hendikepirane, vrlo je rašireno među mladim ljudima također. Zašto?
Istina je da u mnogim zemljama moderna kultura naglašava individualnost, a ne grupnost ili obitelj. Često je nametnut pritisak “samo-dovoljnosti” ili zatvorenosti. Mnogo mladih ljudi žive sami, često daleko od obitelji i prijatelja zbog posla ili fakulteta. Pritisak života možda ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetne odnose.
Dobri pastir je polagani film koji je okupio zvjezdanu ekipu, no zbog toga nije ništa manje izazovan. Robert De Niro očekuje mnogo od svoje publike u vidu onoga što je, priznaje se, prilično razvučena priča o povjerenju i izdaji. Kao rezultat toga, mnogi odustaju od truda. Ono što je tobože špijunski triler odbacuje se kao preintelektualizirano te začudno hladno ili ne-dirljivo. Matt Damon je očito dobio upute da glumi Edwarda Wilsona što više emocionalno osakaćeno što može (te u tom pogledu nije jako daleko od Anthonyja Hopkinsa kao g. Stevensa, bolno ukočenog batlera u Ostacima dana). Stoga je teško navijati za protagonista, osim ako to ne uključuje meškoljenje i frustraciju radi njega! Nema sumnje u iskrenost njegovih motiva ili emocija, no kako ga kosi svaki vjetar međunarodnih afera od Drugog Svjetskog Rata do debakla u Zaljevu Svinja pod Kennedyjevim predsjedništvom, 'više dobro' razjeda njegovu ljudskost. Koliko god film ima mana, isplati se ići u korak s njegovim sporim sagorijevanjem. Slike i dijalozi iz filma ostale su mi u mislima danima. Ono što čini Dobrog pastira tako izazovnim nije njegova dužina niti političke komplikacije u njegovoj radnji, nego britka analiza onoga što sačinjava povjerenje i odanost – pogotovo kad se različite odanosti sukobe. I na kraju, potraga za znanjem koja je tradicionalno pripadala samo Bogu, rezultira u tome da se moraju donijeti odluke za koje je ograničeni i grešni ljudski um beznadno nekvalificiran.
Pet je velikih koristi od svrhovitog života:
Znate li svrhu svojeg života, to će mu dati značenje. Stvoreni smo da živimo smislenim životom. Zato se ljudi trude i iskušavaju prijeporne metode poput astrologije i posredstva spiritističkih medija, da bi otkrili smisao. Kad život ima značenje, možete gotovo sve podnijeti; ako značenja nema, ne može se podnijeti gotovo ništa.
Jedan od likova u filmu Društvena mreža (The Social Network) slijedećom izjavom nastoji definirati generacije: „Živjeli smo na farmama, pa smo živjeli u gradovima, a sada ćemo živjeti na internetu.“ To je zastrašujuća misao. Kakva vrsta života se živi na internetu? U mom postu objavljenom 31.10.2009. (“Becoming Faceless?”) natuknuo sam kako se kao osobe mijenjamo tehnologijom koju koristimo i iznio svoje razloge zašto sam suzdržan od svijeta društvenih medija.
Utjecaj pacijentova vjerovanja i utjecaj liječnikova ophođenja prema pacijentu na oporavak često se naziva placebo učinkom. On ima važnu i često korisnu ulogu u svim oblicima medicinske i kirurške skrbi. Neki su povjesničari medicine čak zaključili kako je povijest medicine uglavnom povijest placebo efekta. To objašnjava zašto ljudi čak i danas kažu da se od kojekakvih terapija osjećaju bolje – čak i kad je riječ o obmani. Randomiziranim se kontroliranim pokusima ustanovljava je li neka terapija zaista djelotvorna, ili djeluje zbog placebo učinka.
Svjetska rekorderka priznaje varku
Ffyona Campbell, prva žena koja je obišla svijet hodajući, shvatila je da ne može živjeti s krivnjom. Krivnja ju je skoro dovela do sloma. “Ne mogu ostati zapamćena kao prva žena koja je obišla svijet hodajući kad sam varala”, izjavila je.
Za vrijeme jedne etape puta zatrudnjela je, te se, nesposobna da hoda 25 milja na dan, vozila na stražnjem dijelu kamiona, a hodala je samo zadnjih nekoliko milja prije ulaza u gradove. Na koncu, nije mogla živjeti s osjećajem krivnje pa je otišla u ured svog sponzora, Raleigh Internatinala, kako bi priznala. Na vlastiti zahtjev, njezin će ulazak u sljedeću Guinnessovu knjigu rekorda biti otklonjen.
Čovjek je bez životnog cilja kao brod bez kormila - nikome ne pripada, nije ništa, nije čovjek. Thomas Carlyle
Svačiji život pokreće nešto. Nešto ga usmjerava, vodi, kontrolira i njime upravlja. Što pokreće vaš život? Trenutno vas možda muči neki problem, pritisak ili rok do kojega morate nešto obaviti. Možda vas muče bolna sjećanja, progoni vas strah, povodite se za vjerovanjem za koje i ne znate da ste ga prihvatili.
Vašim životom mogu upravljati stotine okolnosti, vrijednosti i emocija. Evo nekoliko najčešćih:
Sadržaj
Radnja filma „Knjiga iskupljenja“ (The Book of Eli, 2010) smještena je 30ak godina nakon što je svijet ostao uništen zbog nuklearnog rata. Zakon i red su nestali, hrana i pitka voda postoje u vrlo malim zalihama, jako malo ljudi se sjeća svijeta kakav je postojao prije rata. Priča prati čovjeka imenom Eli (Denzel Washington), usamljenog putnika s misijom. Eli nosi kopiju Biblije, vjerujući da mu je Bog dao zadatak da je čuva. To je vjerojatno posljednja kopija na svijetu, nakon što su ljudi uništili svaku Bibliju koju su mogli naći vjerujući da je upravo ta knjiga bila glavni uzrok rata.
